10. decembar 2008.

Konferencija za štampu EFPIA – Izjava za štampu o istraživanju ovog sektora u oblasti farmaceutskih preparata

Arthur J. Higgins, predsednik EFPIA (Evropskog saveza farmaceutskih industrija i asocijacija) i generalni direktor kompanije Bayer HealthCare, koristi priliku da kaže nešto o istraživanju ovog sektora u domenu konkurencije koja se odnosi na farmaceutske preparate. Preliminarni izveštaj o tom istraživanju objavljen je 28.11.2008.

Dame i gospodo,

Nažalost, preliminarni izveštaj predstavlja propuštenu priliku za bavljenje pravim pitanjima koja sprečavaju inoviranje u medicini i razvoj i pristup inovativnim lekovima. 

Međutim, izveštaj i činjenice sadržane u njemu nude ovoj industriji priliku da se još jednom pozabavi mitovima koji služe jedino da oslabe ovu industriju i njenu mogućnost da na tržište dovede nove i inovativne lekove.  
Dozvolite mi da kažem ponešto o nekima od tih mitova i o tome kako su i u samom izveštaju Komisije oni okarakterisani samo kao mitovi i ništa više od toga.

Mit broj jedan: Farmaceutska industrija zasnovana na istraživanju guši inoviranje

Možda je upravo ovaj prvi i nekako neverovatan mit podstakao istraživanje. U stvari, Komisija priznaje da naša industrija ima vitalan značaj za zdravlje evropskih građana i u izveštaju nema ničega što potkrepljuje tvrdnju da naša industrija sprečava inoviranje. To ne iznenađuje, jer se sam model našeg poslovanja zasniva na inoviranju; bez toga, mi jednostavno ne bismo postojali. 
U preliminarnom izveštaju potvrđeno je da mi trošimo 17% svog obrta na istraživanje i razvoj, što je daleko više u poređenju sa bilo kojim drugim sektorom.

Mit broj dva: Farmaceutska industrija zasnovana na istraživanju je protiv efikasnog generičkog sektora

Komisiju je iznenadila činjenica da se farmaceutska industrija zasnovana na istraživanju, zapravo, zalaže za efikasno generičko tržište. Razlog: nadamo se da će konkurentna generička industrija doneti uštede sistemima zdravstvene zaštite koje se zatim mogu investirati u nešto što mi zovemo slobodnim prostorom za dalje inoviranje.  

U tom smislu, smatramo da je Komisija prenaglasila i nivo i razloge koji stoje iza kašnjenja u prisupu generičkom trižištu.

U stvari, analiza Komisije potvrdila je – što, opet, nije iznenađujuće – da tamo gde su ekonomske inicijative najviše, generička industrija ulazi na tržište za 6 meseci ili manje posle gubitka ekskluzivnosti. Analiza koju je izvršio savez EFPIA pokazuje da, se u većini slučajeva kada je profitna inicijativa za generičke proizvode visoka, to dešava za 3 meseca.

Ako je Komisija zaista zainteresovana za zdravlje evropskih pacijenata, onda mi verujemo da pitanje koje ona treba da postavi jeste sledeće: Zašto inovativna medicina koja može da spase ljudske živote dospeva na tržište EU sa prosečnim kašnjenjem od 14 meseci? To je gotovo 5 puta duže od kašnjenja nekog generičkog proizvoda! Mit broj tri: Farmaceutske kompanije zasnovane na istraživanju koriste paket odgovarajućih mera da bi odložile plasman generičkih proizvoda Pre svega, sama Komisija priznaje da patenti imaju ključni značaj u sektoru farmaceutske industrije i da moraju biti zaštićeni da bi se podstaklo inoviranje. Nelogično je da izveštaj dovodi u pitanje naše korektno i zakonito primenjivanje svih raspoloživih mera u cilju zaštite naše intelektualne svojine od narušavanja.

Mit broj četiri: Farmaceutska industrija izaziva kašnjenje plasmana generičkih proizvoda što izaziva značajne troškove u sistemu zdravstvene zaštite EU

S obzirom na pitanje uštede u evropskom sistemu, uvereni smo da je istraživanje ovog sektora propustilo glavnu priliku da se pozabavi pitanjima konkurencije između generičkih kompanija i pitanjima neefikasnosti generičkog određivanja cena među državama članicama.

Kao poslovan čovek koji posmatra jednostavnu ekonomiju – kad bih želeo da obezbedim uštedu i smanjim teret evropskih potrošača, moj fokus ne bi bio na redukciji gotovo trenutnog pristupa generičkih proizvoda tržištu sa 6 ili 3 meseca na nula meseci, već bih obezbedio konkurentnije cene generičkih proizvoda. Pravo pitanje je sledeće: Zašto evropski pacijenti za generičke proizvode plaćaju više nego pacijenti u SAD?

Mit broj pet je ona stara priča da našu industriju više zanima marketing nego istraživanje i razvoj

U izveštaju Komisije navodi se da mi trošimo oko 17% novca dobijenog od prodaje na istraživanje i razvoj, a oko 23% na promovisanje ili nešto što bi bilo bolje klasifikovano kao informacije. Takav odnos ne postoji ni u jednom industrijskom sektoru i on jasno odražava činjenicu da naš opstanak zavisi od inoviranja a ne od promovisanja.

Dame i gospodo,
U ovim ekonomski izazovnim vremenima, od vitalnog značaja za Evropu je da usmeri pažnju na industrije visoke tehnologije. Komisija EU jasno je identifikovala farmaceutski sektor kao prioritetni sektor. Mi se u potpunosti obavezujemo na saradnju i otvoreni dijalog sa Komisijom i relevantnim interesnim grupama u vezi sa pitanjima pokrenutim ovim istraživanjem. Međutim, kao što ćete videti iz izveštaja, zaista nema ničeg novog niti suštinskog. Zato danas ponovo pozivamo javne vlasti da identifikuju i sprovedu prave mere kojima će stvoriti uslove za pružanje podrške inoviranju u farmaceutskoj industriji. 

U tom kontekstu, dugo očekivani farmaceutski paket predstavlja dobar korak u pravom smeru i mi tražimo brzo odobrenje od Komisije EU.  Drugi pozitivan primer je Inicijativa inovativne medicine, zajednička pionirska inicijativa Evropske komisije i farmaceutske industrije zasnovane na istraživanju. Stoga vas ja danas molim – u ime evropskih pacijenata – da usredsredimo svoju energiju na pozitivne inicijative i zaista služimo interesima evropskih pacijenata.

HVALA VAM